Bitkoin i rudarenje | Societe Generale Montenegro
Subscribe to Syndicate
A+ / A / A-
Naslovnica > Content > Bitkoin i rudarenje

You are here

Bitkoin i rudarenje

Datum objave: 
08/06/2018
Milena Pajović
Kako je nastao bitkoin (bitcoin)? Da li svako može postati bitkoin rudar? Kako se ovaj novac zarađuje, a kako se troši?

Nastanak bitkoina

Novac je tokom svog razvoja prošao dug put, poprimajući različite obilke: od školjki, vune, soli, kovanica, dekretnog novca, pa sve do svoje poslednje faze – digitalnih valuta. Danas postoji veliki broj digitalnih valuta, ali daleko najrasprostranjenija od njih jeste bitkoin. Bitkoin se zasniva na ideji anonimnog novčanog sistema koji kontrolišu sami učesnici u sistemu, a ne neka treća strana. Drugim riječima, niko ne može korisniku zabraniti da pošalje bitkoine bilo kome, bilo gdje u svijetu. Da bi se najbolje razumjelo na šta se misli kada se kaže da je bitkoin decentralizovan, najbolje je o njemu razmišljati kao o email-u: svako može da ga koristi, ali ne postoji jedna kompanija koja je zadužena za njega. (poređenje preuzeto sa: https://www.bitcoin.com/) Ne može se reći da je bitkoin novac kao i svaki drugi, iz više razloga.  Ne može se štampati niti proizvoditi po proizvoljnoj volji centralnog autoriteta. Moguće ga je koristiti za anonimne transakcije bez praćenja traga. Za razliku od zlata, praktičniji je: lak za nošenje, skladištenje i plasiranje, lak za usitnjavanje (može se usitniti i poslati i do 0.00000001 njegovog dijela) i bezbjedniji od krađe. Za razliku od dekretnog novca ima konačnu količinu (21 milion) i nije podložan inflaciji. Iako mlada digitalna valuta nastala 2009. godine, bitkoin je za kratko vrijeme uspio da stekne popularnost kod velikog broja korisnika širom planete.

Proces rudarnje

Bitkoini nastaju u procesu nazvanom rudarenje, a koji se svodi na kompjutersko rješavanje matematičkih jednačina. Prostim jezikom rečeno, rudari se zahvaljujući svojim računarima takmiče da riješe matematičke jednačine sa drugim računarima, a kada riješe zagonetku dodjeljuje im se određeni iznos bitkoina. Svako može postati bitkoin rudar, potrebno je samo da posjeduje računar i da ima internet konekciju. Proces se naziva rudarenje jer podsjeća na izvlačenja plemenitih metala iz zemlje: kontrolisano se dodaje određena količina valute u sistem, u istoj srazmjeri u kojoj se iz zemje izvlače plemeniti metali. (više na: http://www.b92.net/zivot/nauka.php?nav_id=906717).

Zadatak koji kompjuter rješava prilikom rudarenja bitkoina je « hash » algoritam - matematička jednačina koja pretvara ogromnu količinu podataka u jedan « hash » koji ima određenu dužinu (to je veliki broj koji se obično piše kao heksadecimala). Vjerovatnoća da će korisnik izračunati ovaj broj je mala i potreban je veliki broj iteracija da se zadatak riješi (hash se preračunava za svaku vrijednost dok se ne dođe do pravog broja). U početku, proces rudarenja bio je mnogo lakši i ko god je želio mogao je lako učestvovati. Međutim, sa pojavom velikog broja specijalizovanih uređaja za rudarenje, ali i sve većim brojem ljudi koji rudare, sve je teže doći do rješenja. Prije nego se odluči da se upusti u rudarenje, svaki rudar mora razmotriti brzinu hash-a i potrošnju energije. Brzina hash-a je broj operacija koje jedan hardver može odraditi svake sekunde kada pokuša da riješi matematički problem. Što je veća stopa hash-a, veće su šanse da se jednačina riješi. Svaki hardver troši određenu količinu energije što naravno košta. Proces rudarenja podrazumijeva da je uređaj stalno uključen, a specijalizovani uređaji sa velikom brzinom troše velike količine energije, pa rudar može doći u situaciju da potroši više energije nego što će zaraditi rudarenjem. Na web stranici: https://alloscomp.com/bitcoin/calculator se nalazi Bitcoin Mining Calculator koji na osnovu vrijednosti stope hash-a našeg računara daje očekivanu zaradu za određeni period, uzimajući u obzir trenutnu težinu rudarenja i trenutni kurs. 

Imajući u vidu da na tržištu danas postoje skupi hardveri namijenjeni isključivo rudarenju, sa trenutnom težinom rudarenja bi prosječnom korisniku, pa čak i onom sa velikim brojem grafičkih kartica, trebali mjeseci da riješi blok. Samim tim, samostalno rudarenje nema gotovo nikakvog smisla, pa su na raspolaganju dvije opcije: rudarenje u rudnicima (mining pool) i rudarenje u oblaku (cloud rudarenje).

Mining pool rudarenje

Mining pool su mjesta gdje se različiti korisnici udružuju i sabiraju snage svojih grafičkih kartica na jednu gomilu radi bržeg rješavanja blokova, a nagradu dijele prema udjelu u rješavanju. U svijetu postoji veliki broj pool-ova koji naplaćuju proviziju za korišćenje. Provizija se odnosi samo na neki vid administrativne usluge koju pool pruža, jer korisnik i dalje koristi svoju opremu, to jest svoj hardver i svoju električnu energiju. Jedan od rudnika na koji se moguće prijaviti jeste https://slushpool.com. Da bismo mogli da rudarimo u nekom od rudnika, udruženi sa drugim rudarima, prvo moramo instalirati softver za rudarenje, koji daje instrukcije hardveru da odradi težak posao i riješi postavljene jednačine. Postoje brojne verzije ovog softvera, a jedan od njih je GUIMiner koji se besplatno može preuzeti sa adrese: https://guiminer.org. Nakon što izvršimo registraciju na sajt rudnika i pokrenemo softver, sve što treba da učinimo jeste da ostavimo računar uključen, a on će sam rudariti. Poželjno je da računar bude uključen bez prestanka, kako bismo povećali svoje šanse da riješimo formulu. Podatke o procesu rudarenja možemo naći na samom rudniku (broj aktivnih rudara, snaga rudnika i slično).

Cloud mining

Druga opcija jeste cloud mining.  Kao što mu i samo ime govori, ovo rudarenje se sa korisničke strane odvija u “oblaku” što znači da se davalac ovakve usluge brine za sve procese koji su potrebni za rudarenje – od hardvera, struje, održavanja, do programa i spajanja na rudarske bazene. Ovakav pristup daje korisniku gotov proizvod a to je stopa hash-a koji se može kupiti u nekom paketu, i sa kojim učestvujemo u rudarenju. Ukoliko se nešto izrudari dobijamo srazmjeran dio zarade. Dakle sve što mi kupujemo su GH/s ili TH/s, zavisno od toga koji paket kupimo i kod kojeg ponuđača. Ovako nešto prodaju kompanije koje su uložile velika sredstva da bi napravile veliku rudarsku snagu.  Pošto su ulaganja za postavljanje rudarskih centara jako velika, povrat investicije kroz samo rudarenje bi se ovim kompanijama isplatio tek nakon perioda od više godina, a uz to, veliki je rizik da može doći do pada cijene bitkoina. Stoga, te kompanije jedan dio opreme usmjeravaju u rudarenje, a veći dio iznajmljuju ili prodaju po određenoj cijeni korisnicima, koji tako kupuju snagu hash-a. Neki od provajdera tog tipa usluga su: Hashflare, Genesis Mining, Minergate i drugi.

A šta ako izrudarite bitkoine?

Ako vam se posreći da izrudarite bitkoine, možete ih koristiti na različite načine. U Crnoj Gori se polako pojavljuju mjesta u kojima je moguće vršiti plaćanja u bitkoinima. Možete ih takođe poslati nekom drugom korisniku, plaćati na mnogim mjestima na internetu ili u brojnim restoranima ili trgovinama u inostranstvu, ili ih zamijenti za neku od fiat valuta. Trenutno postoji veliki broj servisa koji obavljaju mijenjanje bitkoina. Vrijednost bitkoina određuju zakoni ponude i tražnje. Njegova količina je ograničena na 21 milion (trenutno je u opticaju blizu 17 miliona, dok je ostatak na raspolaganju za rudarenje). Stavovi po pitanju budućnosti ove digitalne valute su podijeljeni. Po jednima, kako sve više ljudi bude koristilo bitkoin tražnja će rasti, što će uz fiksnu ponudu povećati njegovu vrijednost. Još uvijek je relativno mali broj korisnika bitkoina i njegova cijena u kontekstu tradicionalnih valuta može mnogo da fluktuira na dnevnom nivou, ali generalan stav je da će imati rastući trend kako bude rastao broj korisnika. (više na: https://www.bitcoin.com/ ) Na primjer, početkom 2011. jedan bitkoin je vrijedio manje od 1 USD, dok danas, nakon nevjerovatnih fluktuacija u oba smjera, vrijedi oko 8.000 USD. Međutim, po drugim mišljenjima sama činjenica da mu je vrijednost narasla sa desetak na nekoliko hiljada dolara u jako kratkom vremenskom periodu govori upravo o njegovoj nestabilnosti: izgube li korisnici vjeru u njega i padne li tražnja za njim, on će istog trenutka postati bezvrijedan. (više na: http://www.netokracija.com/bitcoin-valuta-buducnosti-62605).

Ekspoziture

Nekretnine

OGLAS - ponuda nekretninaOGLAS - potražnja nekretnina

Kursna lista

  • val. jed. Srednji promjena
  • CHF 1 1.1338
  • GBP 1 0.8958
  • USD 1 1.1391
  • naziv 6m. 3m.
  • EURIBOR -0.27 -0.32